Pravila plovidbe koja gostujući voditelj brodice treba znati u Hrvatskoj

Brzina uz obalu, u lukama i blizu kupača

Uz obalu se očekuje da ploviš polako. Najčešće se navodi brzina od najviše 8 čvorova unutar otprilike 300 metara od obale, u lukama i marinama te u uskim kanalima i sidrištima — a mnoge luke postavljaju vlastito, niže ograničenje (3–5 čvorova uobičajeno je u prometnoj luci). Ta se ograničenja određuju lokalno i označena su na licu mjesta, pa čitaj ploče i pretpostavi nižu brojku gdje nisi siguran.

Glisiranje, jet-skijevi i slična plovila općenito su dopušteni tek dalje od 300 metara od obale, a osobna plovila na vodomlazni pogon ograničena su na dnevno svjetlo. Kakva god bila istaknuta brojka, bitna je temeljna dužnost: uspori na sigurnu brzinu bez valova svuda gdje ima kupača, vezanih brodica, ronilaca ili ljudi u moru.

Drži se dobro podalje od kupališta i obale

Označena i očito korištena kupališta zabranjena su za plovila na motorni pogon. Aktualna hrvatska pravila plovidbe (uredba o sigurnosti plovidbe iz 2025., Narodne novine 52/2025) propisuju najmanju udaljenost od obale koja ovisi o veličini tvoje brodice:

• Ispod 15 m. Drži se najmanje 50 m od obale.
• 15–30 m. Drži se najmanje 150 m od obale.
• Preko 30 m. Drži se najmanje 300 m od obale.

Oko organiziranog, ograđenog kupališta očekuje se da ostaneš dobro izvan plutajuće granice (najčešće se navodi oko 50 m), a prirodnim, neoznačenim kupalištima daj još širi prostor (često se navodi oko 150 m). Pazi na kupališne plutače i užetom ograđene zone i nikad ne prolazi kroz njih. Točne udaljenosti variraju i provodi ih lučka kapetanija — kad si u nedoumici, ostavi više prostora.

Sidri odgovorno — i poštedi morsku travu

Gdje postoji polje sidrenih plutača, koristi ga. Gdje već baciš sidro, biraj pijesak ili mulj umjesto morske trave. Tamne livade koje vidiš na dnu obično su Posidonia oceanica, sporo rastuća morska trava koja je u Hrvatskoj zaštićena zakonom o zaštiti prirode i koju sidro koje vuče lako iščupa. Sidrenje na njoj može oštetiti zaštićeno stanište i donijeti kaznu.

• Sidri na svijetlom, čistom pijesku gdje vidiš dno — ne na tamnoj morskoj travi.
• Koristi plutaču ako je postavljena; ne sidri unutar označenih kupališta ni zaštićenih područja.
• Pazi da brodica, konopi i lanac ne dosegnu više od otprilike 50 m od obale.
• Popusti dovoljno lanca i provjeri da sidro drži prije nego što napustiš kormilo ili odeš na obalu.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode: ulaznicu kupi prije polaska

Hrvatski morski parkovi spadaju među najbolju plovidbu na Jadranu, no ulazak u njih brodicom naplaćuje se. Općenito ti treba dozvola da brodicom uđeš u nacionalne parkove i parkove prirode — u Kornate, Mljet, Brijune i Telašćicu ulazi se s mora, dok se do Krke obično dolazi pješice parkovskim brodom iz Skradina, a ne uplovljava se.

• Kupi unaprijed. Ulaznice kupljene online ranije obično su jeftinije od kupnje kod čuvara unutar parka — ponekad i znatno za jahtu čarter veličine.
• Obično se naplaćuje po brodici. U Kornatima, primjerice, ulaznica vrijedi za plovilo bez obzira na broj osoba na njemu; drugi parkovi mogu dodati zasebnu pristojbu po osobi na obali.
• Poštuj vlastita pravila parka. Sidrenje je unutar parka često ograničeno na određena područja ili plutače, uz vlastita ograničenja brzine i ponašanja.

Cijene i kategorije ulaznica mijenjaju se svake sezone, pa prije polaska provjeri aktualne cijene u službenoj internetskoj trgovini parka ili nacionalnih parkova.

Vinjeta, boravišna pristojba i popis posade

Neovisno o tvojoj dozvoli za voditelja, strana ili čarter brodica treba imati uređenu papirologiju prije isplovljavanja. Na uobičajenom bareboat čarteru baza najveći dio toga sredi, no trebao bi znati o čemu se radi i provjeriti da je stvarno učinjeno.

• Vinjeta. Zapravo „naknada za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja", ta godišnja dozvola omogućuje plovilu plovidbu hrvatskim vodama. Općenito je obvezna za brodice od otprilike 3 m, a za manja plovila opremljena motorom snage iznad nekoliko kW; cijena ovisi o duljini i snazi motora, a vrijedi do kraja kalendarske godine. Može se srediti online preko ministarskog portala eNautika.
• Boravišna pristojba. Boravišna pristojba zasebna je naknada za noćenje na plovilu, plaća se prema duljini plovila ili prema broju osoba i noćenja, kroz službeni nautički portal eVisitor. Nije uključena u vinjetu.
• Popis posade. Svi na plovilu trebaju biti prijavljeni, pa nosi putovnice ili osobne iskaznice za cijelu posadu. Čarter operateri to prijavljuju elektronički kroz sustav eCrew.

Sigurnost, svjetla i granica alkohola

Neka pravila uopće nisu stvar lokalnog običaja — ona su o tome da se nitko ne ozlijedi i o njima nema pregovora.

• Prsluci za spašavanje i obvezna oprema. Tvoja brodica mora nositi sigurnosnu opremu za svoju veličinu i područje plovidbe — obično prsluke za spašavanje za sve na plovilu, sidro i konope, posudu za izlijevanje ili pumpu, signalne rakete, vatrogasni aparat, kutiju prve pomoći, svjetiljku i sredstva za davanje zvučnih signala. Na čarteru pronađi tu opremu i prebroji prsluke prije nego što napustiš vez.
• Navigacijska svjetla noću. Pokazivanje ispravnih svjetala od sumraka do svitanja i u slaboj vidljivosti je obvezno. Ako nisi siguran u plovidbu noću, planiraj biti vezan prije mraka.
• VHF kanal 16. Drži ispravan brodski VHF i prati kanal 16 — međunarodni kanal za pogibelj i pozivanje — za hitne slučajeve i za poziv obalnoj straži.
• Alkohol. Osoba koja zapovijeda brodicom podliježe granici alkohola u krvi, koja se najčešće navodi kao 0,5‰. Vožnju brodice shvati kao vožnju automobila: ako si odgovoran za brodicu, ne pij. Provjeri aktualnu granicu lokalno jer se može promijeniti.

Ništa od ovoga ne nadomješta osnovno pomorsko umijeće — poznavanje prognoze, područja i vlastitih granica. Ako još vagaš trebaš li uopće dozvolu za svoje putovanje, počni s time treba li ti dozvola za najam ili čarter.

Česta pitanja